Kome je do morala u politici, neka ide u NSPM

Senka nove svetske ekonomske krize – solidarnost nije samo lepa reč već i neophodan uslov izlaska iz problema

Komentari (25) COMMENTS_ARE_CLOSED
1 ponedeljak, 14 mart 2016 23:52
Ostoja
Sa više novca i osnaženom kupovnom moći zaposleni će bolje podržavati ekonomsku tražnju, dok će kapitalisti, sa umanjenim prihodima, biti manje izloženi špekulativnim iskušenjima




To je to. Slažem se!
Preporuke:
15
8
2 utorak, 15 mart 2016 00:02
Cviko
Krize su posledica ostvarivanja Interesa i nikakva solidarnost nije realna snaga za izlazak iz krize. Ako bi se kojim slučajem sa nekom merom, pristupom i krenulo iz krize, Interes bi odmah reagovao i sprečio izlazak. Krize su mutna voda a u mutnom, najlakše i najviše se lovi. Mutno je prirodno okruženje Interesa. Ako je Interes toliko jak da će njegovo ponašanje izazvati lom bilo kojeg sistema, taj sistem će biti slomljen. Kako Inters ne može bez sistema, predložiće novi. Naivci i mali takođe ne mogu bez sistema i silom prilika prihvatiće novi sistem vrednosti ali opet sa starim, dobro poznatim Interesom u glavnoj ulozi. Taj novi sistem vrednosti možda će se zvati npr. solidarnost... Trajaće neko vreme a onda sledi nova runda, u krugu, na vrteški...(Ovako je bilo do sada).
Preporuke:
25
3
3 utorak, 15 mart 2016 01:53
Zvonimir Bgd
@ Cviko

Autor je savrseno svestan toga o cemu pisete. Ipak, on smatra da su odredjene intervencije ka pravednijoj RASPODELI moguce. U kratkim crtama on navodi polazne osnove za takve promene. Obratite paznju:
Vlade moraju menjati ekonomsku politiku i okoštalu hijerarhiju vrednosti gde je samo vlasnik kapitala neprikosnoven. To bi bio prvi korak ka uklanjanju osećaja ugroženosti i nepravde ogromne većine.

Dakle, "vlade" ne moraju vise bespogovorno sprovoditi zahteve akcionara, investitora i drugih vlasnika kapitala. Ukoliko nemate plutokratiju, ovo je moguce.
Povratak u surovu realnost podseća nas da je političko upravljanje ekonomijom, u suštini, pitanje vrednosti. Ako su univerzalno proklamovane vrednosti demokratskih zemalja sloboda i jednakost, onda se solidarnost ne može žrtvovati na oltaru profitabilnosti. Jer, bez solidarnosti, kao što se vidi, nema ni slobode ni jednakosti, a ni prave demokratije.

Opominje ih da ne seku granu na kojoj sede.
Preporuke:
14
1
4 utorak, 15 mart 2016 02:09
Zvonimir Bgd
Ovde je rec o ekonomskim pitanjima. Ona u mnogome odredjuju karakter i sudbinu drustva. Ali, nije privuklo paznju. Izvinjavam se postovanim komentatorima sto ne mogu da odolim, a da ne citiram sam sebe u svom komentaru od pre neki dan (Polemika o Vucicevim "NATO spin majstorima" i "pozerskom patriotizmu"):
Tako je i u vezi sa istorijom. Svi je poznaju, nesvesni mnogobrojnih zamki. Ali, kada su strucna ekonomska i finansijska pitanja, malo ko se javlja za rec.
Preporuke:
10
0
5 utorak, 15 mart 2016 07:19
Reddy
@Cviko

Tačno! Vrtimo se u krug. U pitanju je pokušaj racionalizacije propalog sistema. Iz krize se može izaći na jedan jedini način. Revolucijom društvenih odnosa! To znači razbijanje osnova starog sistema. U biti starog sistema su profit i kionkurencija, dva osnovna pokretača kapitala. Njihova posledica su povećana akumulacija, koncentracija i centralizacija kapitala. Sve se okončava imperijalnom poentom. Njoj odgovara, zapravo, služi najkonzervativnija društvena opcija, fašizam i diktatura. Nad kim? Obezvlašćenima i onima bez ikakve društvene moći /kapital/. Teži se totalnom podvrgavanju interesima kapitala a u ime "nacionalnih ciljeva"! I zato se "promovišu" kobajagi nacionalne vrednosti. A sve se to obavlja preko crkve kao najkonzervativnije društvene ustanove, u potajnoj sprezi sa nacionalnim a ne retko i internacionalnim kapitalom /primer Vučić i comp./. Autor samo nalazi optimalan izlaz iz sadašnjeg bezizlaza. On nije u stanju da vidi preko plota koji sam postavlja.
Preporuke:
19
13
6 utorak, 15 mart 2016 08:22
neko
@Cviko

Postoji više tipova Interesa. Na primer, materijalni Interes sticanja, preživljavanja, mogućnosti održivog razvoja, ljudske solidarnosti (naročito u velikim nevoljama). Prvi Interes trenutno vlada, sve više potiskujući ostale. To je suština krize. Ne, na primer, nedostatak materijalne osnove Interesa. Ovo su Godine skakavaca. Izlaz ? Uz veliku pogibiju, ljudi obično smisle i izlaz do novog metastabilnog stanja. Za sebe ne mogu reći da sam sposoban da smislim ili prognoziram takav ili možda neki drugi scenario za ovu ili buduće krize. Imam samo neka pročitana istorijska iskustva.
Preporuke:
7
2
7 utorak, 15 mart 2016 09:07
srpska sarma, a može i pasulj@ o vrednostima
Autor: "Povratak u surovu realnost podseća nas da je političko upravljanje ekonomijom, u suštini, pitanje vrednosti. Ako su univerzalno proklamovane vrednosti demokratskih zemalja sloboda i jednakost, onda se solidarnost ne može žrtvovati na oltaru profitabilnosti. Jer, bez solidarnosti, kao što se vidi, nema ni slobode ni jednakosti, a ni prave demokratije." Sve je to lepo, ali u pitanju su SAMO vrednosti ZAPADNE civilizacije, iskazane kroz devizu Francuske buržoaske revolucije "Sloboda, Jednakost, Bratstvo"!? Oko kojih, ali sa DRUGIM NAGLASCIMA se vrte svi komentatori, a i drugi autori sa ovog i drugih sajtova. Ukratko, radi se o tome da li će se naglasak POMERITI sa (ekonomske) Slobode na (ekonomsku) Jednakost, pri čemu prvi pominju da treba da postoji "Jednakosti u ŠANSAMA", a drugi INSISTIRAJU na "Jednakosti u IMANjU", tj. da svako ljudsko biće ima čanka hleba i ćebe da se ogrne!? Simpatije DOBRONAMERNIH su naravno strani ZAGOVORNIKA (ekonomske) Jednakosti, ali DA LI JE TO REŠENjE!?
Preporuke:
10
17
8 utorak, 15 mart 2016 09:52
Reddy
@srpska sarma, a može i pasulj

Apsolutno je besmisleno vraćati se na ekonomski romantizam pri sadašnjoj temeljnoj krizi odavno prevaziđenog kapital sistema društvenih odnosa. Kada je čak pocepana već decenijama krpljena matrica ovog diluvijalnog čudovišta, kapitalizma, Vi se ponovo vraćate na potpuno diskreditovanu teoriju novokantovske badenske škole Vilhelma Vindelbanda i njegovu filosofiju opštevaljanih vrednosti. Ako mu se već vraćate onda to činite dosledno pa se vratite kritičko-logičkom Kantovom principu koji i sam Vindelband "prevodi" u istorijski utemeljenu filosofiju kulture. Sve drugo je samo transcendentno i reakcionarno prežvakavanje davno zamrlog i napušenog.
Preporuke:
17
11
9 utorak, 15 mart 2016 10:59
...
Vrlo dobar tekst gospodina Radovića. Ali neće se dopasti ni ortodoksnim liberalima ni marksistima.
Preporuke:
12
13
10 utorak, 15 mart 2016 12:01
El_Komandante
Najzad struka oslobodjena neoliberalne MMF-SB dogme. Dobar tekst koji objasnjava da je pitanje socijalne solidnosti ne samo drustveno nego i ekonomsko pitanje.
Preporuke:
8
3
11 utorak, 15 mart 2016 13:01
Cviko
Od svega, u ovoj "igranci" sa Interesom a da bi za nas promenili stanje na bolje, jeste da pojačamo borbu našeg Interesa. A koji naš "igrač" je za to sposoban? Ja ga ne vidim, bar ne u ovoj vladi. Totalno smo razjedinjeni, gomila krhotina razbacanih po zemlji. Svako gleda svoj Interes, ubeđen, da se sam sa svojim Interesom može izboriti sa onim velikim. Sve u stilu, niko kao ja. Zabluda? Koliko će još vremena proći dok se ne otreznimo od alavosti, pohlepe, egocentričnosti? Koliko će ljudi u narodu koji su sposobni da podrže borbu u "igranci" biti uništeno zbog nejedinstva? Koliko milijardi novčanih jedinica će mo izgubiti dok ne shvatimo da je snaga našeg Interesa u jedinstvu, slozi? Kad će mo naučiti da delimo kao uslov za jačanje našeg Interesa? Svako jačanje našeg Interesa, promenilo bi i naše poglede na Interes uopšte. Ovako, dok smo razbijeni u paramparčad, možemo da sanjamo, da raspravljamo ali bez konkretne akcije NIŠTA.
Preporuke:
8
2
12 utorak, 15 mart 2016 14:39
Stanić Milan
2001.g poznati ekonomista iz SAD je ustvrdio da savremenom čovječanstvu nije pretanja robotizacija proizvodnje i informatičko revolucionisanje proizvodnje, već razularene sile finansijskog kapitala.
Danas, u eri globalizacije finansijska tržišta multinacionalni kompanija uzimaju oblik kolektivnog kapitaliste .Stalno revolucionišući sredstva za proizvodnju,podređujući sve kondicije ljudskog bitisanja imaju neutažnu glad za akumulacijom do zadnje trunke viška vrednosti.Koren ove dominacije nije nije tehnologija, već sistem društveni odnosa. Interesantno, da je Marx pre više od 150 g. predvideo ovakvu situaciju.Marks kaže, da će udruženi induviduimi biti u stanju da prisvoje otuđene društvene snage u svetskim razmerima.Marks u takvom ponašanju vidi klicu svetske socijalne revolucije.Ako kapital postane"nepodnošljiva snaga" na drugoj strani mora nužno učiniti veliki broj siromašni, nasuprot beznačajnom broju bogatih...etc.
Preporuke:
19
5
13 utorak, 15 mart 2016 15:44
boban
Resili smo ekonomske probleme Srbije pa sada krecemo da to isto uradimo na globalnom nivou.
Preporuke:
3
8
14 utorak, 15 mart 2016 18:59
Solidarnost je utopija
Evolucija ne poznaje takve kategorije u sirem obimu.Cesto je u pozadini solidarnosti neciji interes ili sila.Npr.radne akcije u doba Tita,ili ovo "humano darivanje" oligarha masona u fondove sumnjivih namera koji prave haos po svetu...Ja sam sklon da poverujem da ovo slanje dece u inostranstvo u zapadne bolnice zbog neizlecivih bolesti je cist biznis jer te bolnice zaradjuju basnoslovno a od tih pare su se mogle izgraditi ustanove u Srbiji ili obuciti kadrovi...Dakle, slaba vajda od reci solidarnost!Moraju da deluju drustvene i ekonomske sile koje ce naterati kapitaliste na pravedniju raspodelu!Tacno je da je radnik postao ubogi najamnik koji ne moze biti mnogo preduzetan u investicionom smislu radi nekog privatnog biznisa.Radnik u Srbiji radi ceo mesec za jednu akubusilicu...Nikada u istoriji ceo svet nije bio razvijen i bogat!!!Mala je vajda ali i steta za Srbiju koja ide u EU i gotovo ne posluje sa Kinom, ako kineska privreda raste...Srbija je periferija Brisela!
Preporuke:
9
7
15 utorak, 15 mart 2016 21:06
Radgost
Tor Hejerdal je 1947 organizovao ekspediciju Kon Tiki a 1969.-Ra.U drugoj je primetio veliku razliku u odnosu na prvu;1947.smo imali potpuno bistar okean u kojem nije video ni traga čovečje ruke tokom 101 dana putovanja od 4300 milja dok 1969. nije bilo ni dana kada nismo plovili pored svakojakih otpadaka,plastičnih kanti,staklenih boca,konzervi,mrlja od petroleja.To nisu uobičajeni otpaci koji se na kraju pretvaraju u druge oblike korisne organskom životu,nego sintetičke materije koje nisu deo prirodne evolucije.
Nemamo ni najmanju prestavu o tome u kojem pravcu želimo da idemo,ali i dalje proizvodimo.
(preuzeto po Ernestu Sabatu-iz "Abadon anđeo uništenja")
Preporuke:
5
1
16 utorak, 15 mart 2016 22:34
...
Odličan tekst, pročitah ga u Politici. Ono što mi je čitajući palo na pamet jeste da kapital ne odustaje i da je armija spremnih da rade za mrvice iz bliskoistočnih zemalja upravo novi udar na plate i na rad kao elemenat proizvodnje.

Drugo oni se iako autor u to ne može da poveruje, i razumem da ne može, već uveriše da su ljudi spremni da plaćaju da bi držali novac u bankama, i to je ideja iza koje stoje negativne kamatne stope. Druga je priča što će primorati ljude da novac drže u bankama i da to još i plaćaju isterivanjem keša koji je recimo u Skandinaviji potpuno i ostvaren. Dakle samo kartice i totalna kontrola vašeg novca i zabrana korišćenja praćenje vašeg kretanja potrošačkih navika jednom rečju Orvel na delu.

Kažu da stari narodi odavno već imaju mit po kome će doći vreme potpunog preokreta, mnogi u ovim vremenima prepoznaju ta vremena. Dakle paradigma se mora promeniti i biće stvar egzistencije ljudskog roda da to učinimo.
Preporuke:
5
9
17 utorak, 15 mart 2016 22:35
Čovek bez lica
Dugo su ga mediji tako nazivali. Dinkić ga je doveo. Zanimljive je knjige pisao sa Švajcarcem. I ovaj prilog je krajnje zanimljiv, tj pozitivan.
Preporuke:
11
3
18 utorak, 15 mart 2016 22:47
hm
Dobar i ozbiljan tekst, ali uglavnom loši komentari. I to nije prvi put. Kao da neko namerno hoće da obesmisli i skrene temu.
Preporuke:
4
8
19 sreda, 16 mart 2016 01:09
Zbrka pojmova
Da li je cilj ekonomske delatnosti profit ili zadovoljavanje ljudskih potreba? Ako je profit, kako se on obračunava? Da li se uzimaju u obzir eksterni efekti kao recimo uništavanje planete? Ako je cilj zadovoljavanje ljudskih potreba, ko ih određuje i ko uspostavlja redosled u njihovom zadovoljavanju? Kakav je odnos između ekonomije i politike? Kakav je odnos između profitabilnosti i društvene korisnosti? Kakva je razlika između Ekonomike i Političke ekonomije?
Preporuke:
16
1
20 sreda, 16 mart 2016 06:06
Istoricar
Novac treba da cirkulise, da se obrce i trosi. Ko moze da trosi ako medju ljudima postoje ogromne socijalne razlike. Na zapadu srednja klasa zaradjuje sve manje i manje a pritom je i prezaduzena. Onih 1%, sto imaju bogatstvo koje raspolaze 99% ljudske populacije, mogu da trose ali oni nece doprineti znacajnijom potrosnjom. Evropa svakog meseca odstampa 70 milijardi evra. To je dosta novca a zamislite da samo sest dana taj novac stampaju za Srbiju. Medjutim, pitanje je - gde taj novac odlazi. Da li mozda odlazi na neke poreske rajeve, na nekom ostrvu. Da koristim metaforu - sta pojedinac, koji je na pustom ostrvu moze da uradi ako raspolaze sa kapitalom od milijardu evra. Da li ce to da mu pomogne da prezivi. E, u takvoj je situaciji seli svet.
Preporuke:
4
1
21 sreda, 16 mart 2016 08:56
Reddy
@Zbrka pojmova

vaša pitanja su toliko precizna da, takoreći, već sadrže i odgovore na njih! Izvanredno! Postupili ste po neoprobanom obrascu! Pretpostavljenim odgovorom postavili ste ključna pitanja. Pogodili u dijalektički centar društveno-ekonomske problematike. Takav pristup malo njih na ovom sajtu je u stanju da izvede.
Preporuke:
14
3
22 sreda, 16 mart 2016 10:21
haha
za Redija

Čovek je postavio pitanje eksternalija, to je neolib koncept, kome komplimentirate.

Komunizam nije nikako put.

Treći put je u pitanju.

Nema mesta u XXI veku paradigmama iz XIX.

Još malo pa podsećate na Vučića po saznajnoj arhaičnosti.
Preporuke:
5
13
23 sreda, 16 mart 2016 12:24
Cviko
@haha,
A nema ni Vebera.
Preporuke:
2
10
24 četvrtak, 17 mart 2016 10:49
Skaj itd
Evo slušam DŽefrija Saksa na Skaj njusu priča o tome da je problem u tome što je socijalna država nestala, manje više isto priča kao i autor.

Dakle u toku je promišljanje nove paradigme jer je stara ili stare poražene.
Preporuke:
1
10
25 četvrtak, 17 mart 2016 16:49
Reddy
@Skaj itd

Nije dovoljno slušati, mnogo neophodnije je razumeti a takvih je jedva, takoreći, na kašičicu! A da bi se razumelo potreban je pogled unazad. Njega, pak, nema bez studioznosti. U Srba to je gotovo nepostojeća veličina.
Preporuke:
11
3

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner